« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Povodom Međunarodnog dana zaštite močvare i močvarnih staništa koji se obilježava 2. veljače u svim državama svijeta, zadrugari sekcije Mladi ekolozi uredili su pano kako bi ukazali učenicima na važnost očuvanja prirodnih ekoloških sustava za čovjeka.
Močvarna staništa su prijelaz između stalnih vodenih površina i suhih područja.
Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa. Uz sve imaju i krajobrazne, ekološke i kulturno-povijesne vrijednosti.
Od početka 20. stoljeća do danas, nestalo ih je čak 65%.
U iranskom gradu Ramsaru, 2.veljače 1971.godine, donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Konvencija je nastala kao plod borbe za zaštitu močvarnih područja.
Hrvatska je potpisnica konvencije od 1991. godine. Na ramsarski popis uvršteno je pet zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj koja zauzimaju oko 7 % ukupne površine Republike Hrvatske. Velika močvarna područja su Crna Mlaka, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje.
Mihaela Zec, učiteljica prirode i biologije