preskoči na sadržaj

Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Login
UPISI U 1. RAZRED

DIGITALNI HERBARIJ

      Digitalni herbarij-

       Priroda se budi

PROJEKTI

     

   ŠKOLSKI JELOVNIK

  

 

   

Priloženi dokumenti:
Kratak opis projekta- za WEB.docx

OTVORENA VRATA

       20. PROSINCA 2023.

VRT BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

ZIMSKI STEM VRT

eTwinning škola

NAŠA ŠKOLA NOSI IME:

            

MEĐUNARODNI PROGRAM

            

ZAŠTITA U SLUČAJU POTRESA

TU SMO ZA VAS!

 

 

    VIRTUALNA KNJIŽNICAsmiley

     NOVINARSKI KUTAK

KORISNO

           

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

ŠKOLSKI DOKUMENTI

 

PRAVILNICI

Školski psiholog

"Naša sudbina nije zapisana u zvijezdama nego u nama samima.”

                                                      W.Shakespeare

 

STRUČNI SURADNIK PSIHOLOG:

Anja Radaković

zamjena Neomi Grgić

Kontakt telefon: 031 655 731, 091 4133744

telefon i mobitel dostupni u radnom vremenu

 

Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 13.00 - 19.00

Utorak: 8.00 – 14.00

Srijeda: 8.00 - 14.00

Četvrtak: 13.00 - 19.00

(PŠ Vukojevci od 13.00 - 15.00)

Petak: 8.00 - 14.00

 

Područje rada školskog psihologa:

Što je posao školskog psihologa?

U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika.

Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.

Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti).

Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.

Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd.

Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.

U radu s roditeljima, školski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomaže im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspješnom obrazovanju.

On pomaže nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, pomaže im razviti strategije za rješavanje tih teškoća, te promovira različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.). Školski psiholog promovira i različite suvremene metode praćenja i provjere znanja učenika.

Kako i zašto posjetiti školskog psihologa?

Kod školskog psihologa učenici dolaze samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Dok neki učenici taj susret doživljavaju kao kaznu i znak da su u nečemu pogriješili, drugi ga doživljavaju kao zabavu i ugodno druženje.

Razlozi zbog kojih učenici dolaze obično su emocionalni, obiteljski i/ili osobni problemi. Također se javljaju zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima, bilo učenicima ili nastavnicima, i problema u komunikaciji.

Ako učenik sam ne potraži pomoć za suočavanje s problemom i njegovo rješavanje, ti problemi počinju utjecati na njegovo ponašanje tako da uzrokuju probleme u ponašanju (verbalno/fizičko nasilje, ometanje sata, neopravdani izostanci s nastave) ili poteškoće u učenju i savladavanju gradiva, zbog čega ih onda netko drugi uputi školskom psihologu.

Osim emocionalnih problema i problema u odnosu s drugima, u podlozi problema u učenju mogu biti i neke specifične poteškoće kao što su disleksija, disgrafija, snižene intelektualne sposobnosti, pa i neka zdravstvena stanja kao što je, primjerice, petit mal epilepsija. Potreba korisnika je da školski psiholog prepozna poteškoću o kojoj se radi.

On to čini kroz primjenu odgovarajućih psiholoških upitnika i testova, tj. psihodijagnostičkih sredstava, te razgovor i opažanje. U skladu sa svojim zaključcima školski psiholog preporučuje daljnje odgojne i obrazovne postupke za određeno dijete, te pruža podršku i pomoć u svladavanju poteškoća.

Zaključno  možemo reći da je cilj rada školskog psihologa razviti obrazovanje usmjereno na učenika i njegov razvoj osnovnih sposobnosti koje omogućavaju cjeloživotno učenje. Također cilj je pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima da razviju svoje potencijale i održe psihološko zdravlje.

                                      

Područje rada školskog psihologa
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako djeci olakšati povratak u školske klupe?
Autor: Andrea Dubaić Begić, 8. 9. 2020.

  • Dragi učenici i roditelji,

polazak ili povratak u školu djeci mogu biti stresni i u uvjetima bez zdravstvene krize, a u aktualnim okolnostima neka djeca mogu biti naročito rastresena, anksiozna i prestrašena. Naša je odgovornost da pogledamo kako se djeca nose sa cijelom situacijom.

Djeca reagiraju individualno. Neka djeca će jasno izraziti sreću i ushićenost zbog povratka u školu, dok će druga biti zabrinuta, preplašena ili anksiozna.                                        Važno je da im na razvojno prikladan način objasnimo aktualnu situaciju i način na koji ona utječe na povratak u školske klupe. Kao pomoć u izražavanju djetetovih osjećaja korisno je uključiti i kreativne tehnike poput igre, plesa ili crtanja.

Važno je biti iskren i upoznati djecu s promjenama koje će se dogoditi. Djeci će vjerojatno i izazov biti poštivati fizičku distancu – pa ih trebamo potaknuti da razmišljaju o drugim načinima da se povežu i ostanu povezani s vršnjacima, te navedemo što će ipak biti moguće. U razgovoru ih trebamo pokušati usmjeriti na ono što je pozitivno – poput toga da će moći vidjeti svoje prijatelje i učitelje i nastaviti učiti nove stvari.

Možemo pomoći djetetu da se osjeća ugodnije i sigurnije s polaskom u školu tako što ćemo inicirati razgovor o tome što dijete brine i dati mu do znanja da je u trenutačnoj situaciji u redu osjećati se tjeskobno, anksiozno, zabrinuto…                                                                                                                                            

U prvim tjednima je važno pustiti i djecu da pričaju i slušati što govore. Jedna stvar koju su učenici mogli izgubiti za vrijeme online nastave je osjećaj pripadnosti školskoj zajednici i povezanosti s drugima.

Kako djeca uče i promatranjem njima važnih odraslih – uključujući roditelje i nastavnike – važno je da mi kao odrasli dobro upravljamo vlastitim emocijama, osluškujemo brige djece, budemo dostupni i otvoreni za razgovor s empatijom i podrškom.

KADA GOVORIMO O SADAŠNJIM OKOLNOSTIMA, UPRAVO SU STRPLJENJE, PODRŠKA I RAZUMIJEVANJE PRVO ŠTO ĆE NAM SVIMA TREBATI!

Za svu potrebnu pomoć i podršku, slobodno mi se obratite!

Vaša psihologinja Anja.






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju