2021-01-18 17:38:16

„OSNAŽIMO IMUNITET – KAKO JAČATI PSIHOLOŠKU OTPORNOST?“

Stres „Ne možeš zaustaviti valove, ali možeš naučiti surfati“

Što je stres?

Obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje.

Izvori stresa: STRESORI

  1. Obično su  ekstremni, odnosno takvog su intenziteta da osjećamo kao da više ne možemo izdržati.
  2. Izazivaju podijeljene osjećaje, u smislu da nešto i želimo i ne želimo u isto vrijeme.
  3. Događaji koje ne možemo ili mislimo da ne možemo kontrolirati.

TRI GLAVNA IZVORA STRESA:

  1. Traumatski događaji (otmica, silovanja, ratna stradanja, prirodne katastrofe…).
  2. Nedavne životne promjene (preseljenje, razvod braka, otkaz, promjena posla, škole… Stres mogu izazvati i pozitivne životne promjene poput sklapanja braka, rođenja djeteta…).
  3. Svakodnevne brige mali su događaji koji mogu biti kronični i ponavljajući i koji baš zbog toga mogu uzrokovati tjelesne i psihološke simptome kao i kod velikih životnih događaja (svakodnevno probijanje kroz gužvu u gradu, opterećenost fizičkim izgledom, previše stvari za obavljanje i ostalo).

ODGOVARAMO LI SVI ISTO NA STRES?

Kratak odgovor je: NE.

Dvije osobe mogu doživjeti identičan događaj, ali jedna iskusi izuzetnu visoku razinu stresa, a druga ga prihvati kao događaj koji je možda naporan i frustrirajući, ali koji joj u perspektivi može donijeti iskustvo, znanje ili neki drugi pozitivan ishod.

Stres prouzrokuje naša subjektivna percepcija nekog događaja, a ne činjenica da je on sam po sebi stresan ili ne.

Pojava stresa kod neke osobe ovisi o dvije procjene događaja:

  1. Primarna - procjenjuje li osoba neki događaj važnim za njezine ciljeve
  2. Sekundarna - zaključak o tome posjeduje li osoba kapacitet za nošenje sa zahtjevima nekog stresnog događaja.

Ako zaključimo da nam je neki događaj bitan za osobne ciljeve, ali da nemamo kapacitete za uspješno suočavanje s njim, onda ćemo doživjeti stres.

Psihološka ili emocionalna otpornost: dinamički proces prilikom kojeg se osoba pozitivno prilagođava čak i kada je pod značajnim stresom, odnosno kada doživljava razne životne nevolje, traume, tragedije, prijetnje.

Većina istraživanja pokazala su da je psihološka otpornost rezultat sposobnosti pojedinca da prilikom stresa pronađe najbolji način za sebe da se nosi sa stresom. Koristi sve dostupne psihološke, društvene, kulturne i fizičke resurse da bi to ostvarila. Pokazalo se da otpornost nije karakteristika ličnosti, što znači da se time ne rađamo već da to učimo, razvijamo i njegujemo tijekom života.

Kako razvijati i jačati psihološku otpornost?

  1. Svjesnost – da bi se znali nositi sa situacijom i emocijama, moramo ih prije svega biti svjesni. Svjesnost omogućava pronalazak novih rješenja situacije.

VJEŽBA: uzmite jedan predmet u vašoj okolini i promatrajte ga bez prosuđivanja, kao da ga vidite prvi put.

Biti svjestan što se događa ovdje i sada bez želje da se promijeni.

VJEŽBA: Prizemljenje“: Ovu vježbu je korisno primijeniti u stanjima visoke uznemirenosti, straha i panike, te drugih neugodnih osjećaja kao što su ljutnja, tuga...

Pogledaj oko sebe, primijeti i imenuj:

5 stvari koje možeš vidjeti

4 stvari koje možeš dodirnuti

3 stvari koje možeš čuti

2 stvari koje možeš mirisati

1 stvar koju možeš okusiti

  1. Prihvaćanje da su promjene i stresne situacije dio života – ljudi s visokom otpornošću razumiju i prihvaćaju da svi doživljavamo stres u životu te da to ne možemo promijeniti. Ono što mi sami možemo činiti jest biti otvoreni, fleksibilni te biti voljni prilagoditi se novoj situaciji.

VJEŽBA: Pokušajte zamisliti svijet bez promjena i stresa. Kako bi izgledao takav svijet?

Napišite na papir tri stvari u svom životu koje vam trenutno predstavljaju stres. Prihvaćanje ne znači pomiriti se sa situacijom, ignorirati je ili biti pasivan.

Znači „sprijateljiti se” sa situacijom, prestati se boriti s onim što ne možemo promijeniti.

Pokušajte na ovaj način sagledati stvari s vašeg popisa.

 

VJEŽBA: Emocionalna regulacija

T – udahni!

O – opažaj!

P – povuci se/stavi stvari u perspektivu!

P – učini ono što će ti pomoći!

  1. Biti povezan s drugima – iznimno je važno imati podršku od članova obitelji, prijatelja i kolega jer oni mogu pružiti osjećaj sigurnosti, povezanosti i dati neke nove ideje kako riješiti situaciju.

VJEŽBA: sjetite se tri osobe koje su vam podrška u ovom razdoblju.

Isplanirajte što će te im lijepo reći ili učiniti za njih. Možete im reći koje stvari volite ili cijenite kod njih, koja su vam iskustva s njima ostala u lijepom sjećanju, podijeliti s njima neku zajedničku fotografiju…

  1. Humor – kao jedna od vještina suočavanja kod ljudi s visokom otpornošću, humor se pokazao korisnom metodom za održavanje ugodnog i pozitivnog raspoloženja.

 


Osnovna škola Dore Pejačević Našice